| 시간 제한 | 메모리 제한 | 제출 | 정답 | 맞힌 사람 | 정답 비율 |
|---|---|---|---|---|---|
| 5 초 | 64 MB | 15 | 4 | 4 | 57.143% |
Mirko se preko veze zaposlio kao fizičar u Europskoj Organizaciji za Nuklearna Istraživanja (CERN) te je kao prvi zadatak dobio izradu nacrta za najnoviji ubrzivač čestica. Ubrzivač će imati točno N komora u kojima se na početku svakog pokusa nalazi po jedna čestica. Na svaku komoru se nastavlja točno jedna komora. Svake sekunde se sve čestice prebace iz komore u kojoj se trenutno nalaze u komoru koja se nju nastavlja. Primijetite da ako se na komoru A nastavlja komora B, nije nužno da na komoru B nastavlja komora A, iako je i to moguće. Za pokuse je izuzetno važno je da nakon K sekundi sve čestice budu u svojim početnim komorama.
Mirka zanima na koliko načina može napraviti nacrt za ubrzivač sa traženim svojstvima. Dva nacrta se razlikuju ukoliko postoji komora na koju se u ta dva nacrta nastavljaju različite komore. Kako nacrta može biti jako mnogo, potrebno je odrediti samo ostatak pri dijeljenju broja nacrta sa modulom M.
Napomena: Komora se može nastavljati na samu sebe.
U prvom retku nalaze se brojevi N i K odvojeni razmakom, 1 ≤ K ≤ N ≤ 30 000. Broj N predstavlja ukupan broj komora koje Mirko ima na raspolaganju za gradnju ubrzivača, a K je broj sekundi nakon kojeg sve čestice moraju biti u svojim početnim komorama.
U drugom retku nalazi se broj M, 1 ≤ M ≤ 109 , modul.
U prvi i jedini redak izlaza potrebno je ispisati ostatak pri dijeljenju broja različitih nacrta s brojem M.
2 1 1000
1
3 2 1000
4
4 4 6
4