JUSP Jasenovac - HRVATSKI

Autor spomenika Cvijet u Jasenovcu je Bogdan Bogdanović. Spomenik je izgrađen 1966. na prostoru bivšeg logora III Ciglana Jasenovac. Konstrukcija spomenika izvedena je od armiranog betona. Sastoji se od temeljnog dijela sa šest niša razdijeljenih betonskim zidovima, u dnu kojih su oblikovani bazeni za vodu, središnjeg stupa koji se nastavlja u razvijeni plašt cvijeta te od šest trapezastih ploča koje se nastavljaju na stropni dio niša. Kripta spomenika obložena je pružnim pragovima, a na sjevernoj strani kripte je položena brončana ploča u kojoj su reljefno upisani stihovi iz poeme Jama Ivana Gorana Kovačića.

U stalnom muzejskom postavu Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac, naglasak je na pojedinačnim osobnim sudbinama u kontekstu masovnih zločina kako bi se posjetitelja potaknulo na suosjećanje i kritički odnos prema zločinu i nasilju općenito. U Memorijalnom muzeju čuva se i prezentira građa koja je povezana sa logorom Jasenovac te zatočenicima jasenovačkog logorskog sustava.

Memorijalni muzej JUSP Jasenovac izgrađen je neposredno uz uže područje bivšeg ustaškog logora III Ciglana Jasenovac i svečano je otvoren 4. srpnja 1968.

Autor idejnog projekta za zgradu Memorijalnog muzeja bio je Petar Vovk, dok je autor idejnog projekta interijera izložbene dvorane bio Đuka Kavurić.

Prvi muzejski postav realizirao je Muzej revolucije naroda Hrvatske a autorica idejne i sadržajne koncepcije bila je Ksenija Dešković.

Memorijalni muzej sastojao se od izložbene i kino dvorane.

Na sjevernom zidu patija Muzeja nalazi se Reljef posvećen žrtvama fašizma u Jasenovcu Dušana Džamonje izrađen 1968. g. prilikom otvorenja Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.

Bit ustaškog pokreta i ustaške politike u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sadržana je u osnivanju koncentracijskog logora Jasenovac. Jasenovac je bio logor smrti, logor zločina. Ustaški logori osnovani su radi potpunog istrebljenja pojedinih naroda, vjerskih skupina i ideoloških neistomišljenika ustaške politike genocida i terora.

Jasenovački ustaški zločin izvršen je nad desecima tisuća Srba, Roma, Židova, nad Hrvatima, Muslimanima, Slovencima, Slovacima, Česima, Ukrajincima, Rusima, Talijanima, Nijemcima, Crnogorcima, Mađarima, Poljacima, Rumunjima i Rusinima. Nad muškarcima, ženama i djecom. Ubijani nožem, drvenim maljem, sjekirom, mučeni do smrti glađu i žeđu, jasenovački stradalnici, umoreni i preživjeli, pronalazili su u sebi nadu u život i vjeru u čovjeka. Njihovo nestajanje, njihove patnje, njihovo preživljavanje, jednostavno je ljudsko upozorenje: Nikad više!

Zločin je ako se ubije ili progoni makar i jedan čovjek samo zato što je druge vjere, nacije, rase ili ideoloških usmjerenja.